A-udžbenici, A-panel, pop-up interaktivna rješenja ispita, zapisi realizacije nastavnih sati za e-Dnevnik, individualizirani kurikulumi, ispitna mapa, prilagođeni ispiti znanja... Imamo Baš TO što vam treba!

Hrvatski kroz riječ, sliku, pokret, boju i zvuk

Biljana Bagarić Ivezić, mag.prim.educ.
Učiteljica razredne nastave u kombiniranom
odjeljenju 2. i 4. razreda Područne škole Poljanski Lug 

Gledao je oko sebe kao da prvi put vidi svijet. Lijep je bio svijet, bio je šaren, neobičan i zagonetan, bio je svijet!
Tu je bilo modro, tu žuto, tu zeleno, plovilo je nebo i rijeka, stajala šuma i gorje, sve lijepo, sve zagonetno i magično, i usred toga on…

                                                                                                                                                          H. Hesse

          Rečenica Hermana Hessea podsjetila me na vrijeme kada su moja djeca bila mala i kada su s čuđenjem istraživala svijet oko sebe. Istraživanjem osjetilima dobivali su informacije o različitim predmetima i njihovim svojstvima kojima smo pridruživali određenu riječ. Na taj način učili su o bojama, oblicima, odnosima, ljudima. U njihovu učenju uvijek je bilo prisutno čuđenje i radost u otkrivanju. Na taj su način nastavili učiti i dalje. I sada kada su veći, potičem ih da sve dodirnu, pomirišu, dobro promotre, što mogu okuse, a zatim o tome pričamo. Time razvijaju vokabular i uče kroz svakodnevne aktivnosti što je jedan od temelja Montessori pedagogije.

          Maria Montessori smatrala je da dijete uči drukčije od odrasle osobe – spontano i sveobuhvatno, a sve zahvaljujući svom duhu koji sve upija. Najbolji primjer takvoga učinka možemo pronaći u usvajanju jezika: dijete kroz igru i svakodnevno življenje uči jezik bez ikakvog napora (Wikefeldt, 2011). Vjerovala je i da mozak, osjetila i mišići suradnjom vode do kvalitetnog učenja (Ivon, 2011). Ilona Poshkova u članku Važnost razvoja i poticanja osjetila navodi: Aktivno istraživanje osjetilima potiče aktivnost desne hemisfere mozga što omogućuje bogatije kreativno izražavanje i nove učinkovitije načine učenja.

          Imajući na umu samo ovaj mali dio iz pedagoških istraživanja i prakse nameće se zaključak da se takav način učenja može odvijati i u formalnom obrazovanju uz pojačan angažman učitelja i njegovu otvorenost te uz kvalitetne smjernice i materijale. Upravo to pronašla sam u integriranom radnom udžbeniku Škrinjica slova i riječi koji sam prošle godine odabrala za 1. razred, a ove godine za 2. razred. U nastavku teksta opisala sam samo neke provedene aktivnosti i blaga koja sam zajedno sa svojim učenicima pronašla u Škrinjici. Budući da radim u kombinaciji, učenici 4. razreda još su prošle godine primijetili da je njihovim riječima to neki puno zabavniji hrvatski. Da smo bar mi to sve radili. Naravno, potaknuta time, trudim se što više i njih uključiti u aktivnosti 2. razreda i na taj način poticati suradničko učenje. Zanimljivo je i to što se neki sadržaji preklapaju u 2. i 4. razredu iz područja medijske kulture pa te sadržaje u potpunosti obrađujemo zajedno. Primjer je obrada nastavne jedinice Radio i Radijska emisija koji sam opisala u tekstu objavljenom na portalu Medijska pismenost. https://www.medijskapismenost.hr/sat-medijske-kulture-u-1-i-3-razredu-posvecen-radiju/

          Udžbenik je bogat kreativnim zadatcima i vježbama koje potiču istraživanje svijeta svim osjetilima. Na samom početku udžbenika o tome svjedoči pozdravna poruka autorica.

1. slika: Pozdravna poruka (udžbenik Škrinjica slova i riječi 2)

 

Već sama uputa U oblačiće dogovorenim znakom možeš zabilježiti kako ti se tekst svidio ili koliko ga dobro čitaš. potiče učenika na slobodu odabira, promišljanje i kreativnost u kreiranju znaka, a sam oblačić predstavlja trenutnu mogućnost samovrednovanja na jednostavan način. U nekim su tekstovima riječi tamno otisnute ili obojene određenom bojom kako bi se usmjerila pozornost učenika i potaknulo ga da aktivno promišlja o tekstu, pita se i istražuje. Učenik je u potpuno aktivnom odnosu prema tekstu koji čita i kojim se koristi za usvajanje sadržaja jezika, književnosti i medijske kulture.

 

2. slika: Tiha, tiha pjesma odličan je primjer aktivne uključenosti učenika u sadržaj.

 

3. slika: Zadatak dopunjavanja stihova

 

Naprimjer uz pjesmu Tiha, tiha pjesma učenici su trebali povezati fotografiju cvijeta sa stihom koji ga dočarava. Stihove su dodatno i obojili određenom bojom što im je vizualno olakšalo pamćenje teksta pjesme. U nastavku nakon obrade rukopisnog slova t, učenici su imali zadatak dopuniti stihove riječima koje nedostaju (pisanim slovima). U ovome zadatku opet su se vraćali na pjesmu, tražili određenu riječ u stihu i prepisivali je. Pri tome su i ponovili o kiticama i stihovima.

Tekstovi u udžbeniku raznoliki su po vrsti i tematici, a udžbenik dodatno obogaćuju tekstovi koji potiču učenike na razmišljanje o svojim i tuđim osjećajima. Kroz zadatke se razvija svijest o drugome i empatija. Učenicima su jako zanimljivi zadatci koji ih potiču na oponašanje zvukova iz pjesme, uočavanje glasnoće i povezivanje zvuka i boje.

 

4. slika: Zadatak za poticanje empatije i zajedništva

 

5. slika: Zadatak za povezivanje zvuka i boje koji se odnosi na pjesmu Tiha, tiha pjesma istovremeno je i poticaj za opisivanje i pričanje.

 

6. slika: Zadatak uz pjesmu Jesen je, oponašanje stabala pokretom i zvukom uz komentar učenika Naš sat Hrvatskog pretvorio se u Tjelesni.

 

7. slika: Zadatak uz pjesmu Vjeverica, oponašanje skakutanja vjeverice i učenje stihova uz pokret.

 

Velik broj zadataka potiče učenike na pričanje nasuprot zapisivanju i takvim zadatcima treba pokloniti veliku pozornost. Kada učenicima kažem da pročitaju zadatak i usmeno oblikuju duži odgovor, to im predstavlja velik problem i redovito pitaju smiju li ga zapisati, što pokazuje njihovu nesigurnost u usmenom izrazu i teškoće pri oblikovanju rečenica. Smatram da je to problem koji učenici zapravo donose od kuće jer se u svom okruženju bili naučeni odgovarati kratko i jasno i to isključivo na svakodnevna pitanja. (Op. autora: Zaključak se odnosi isključivo na moje učenike.) Slika prikazuje Pripovjednu ruku i Pripovjedni šešir. Ruka pomaže učenicima da se podsjete što je sve važno spomenuti prilikom prepričavanja teksta i pripovijedanja, a pomoću pripovjednog šešira odabirem učenika koji će pripovijedati. Takav mali poticaj iznimno ih veseli, a djeluje i vrlo poticajno na izražavanje. 

 

8. slika: Pripovjedna ruka i Pripovjedni šešir

 

          Opisani su zadatci samo jedan mali dio blaga iz Škrinjice. Prepuna ih je i radna bilježnica, a mene i učenike oduševljavaju svojom raznolikošću i time što su jako lako razumljivi. Naravno, potkrade se i neki koji moramo preskočiti, ali učenici takve stvari ne zaboravljaju pa me znaju pitati Hoćemo li sada onaj koji smo preskočili
Takva me pitanja iznimno vesele jer baš time pokazuju koliko su razvili potrebu i osjećaj da budu aktivni sudionici u radu, da samostalno pitaju, predlažu i potiču na rad jedni druge, a često i mene.