Informacijsko komunikacijska tehnologija (IKT) u nastavi lektire – primjer iz prakse
U današnje vrijeme nezamislivo je ne koristiti se informacijsko komunikacijskom tehnologijom (IKT-om) u nastavi za učenje i poučavanje. Iako svjedočimo sve lošijim govorno-jezičnim vještinama, ali i lošijem pisanju naših učenika, teško je ne uklopiti IKT čak i u samu nastavu hrvatskog jezika gdje nam može poslužiti za motivaciju, ali i za vježbu, ponavljanje, istraživanje te razne kreativne uratke, rad u paru, grupni rad i slično. Kad se uzme u obzir da sa svakom novom generacijom dolazi sve manje ljubitelja čitanja i knjiga, mnogi se učitelji, kao i sama, pitaju ima li uopće pomoći.
Odrastanje novih generacija usko je povezano s digitalizacijom te živimo u vremenu kad se nikad nije više poticalo na čitanje. Kriza čitanja dugogodišnji je problem s kojim se suočavamo, stoga ne čudi da učitelji neprestano istražuju i otkrivaju nove načine kako približiti učenicima knjigu i potaknuti ih na čitanje. I autorica je na nizu primjera dobre prakse pisala o tome.
Autorice Gabelica i Težak navode da je poticanje čitanja i razvoj čitateljske kulture dugotrajan proces koji započinje u domu. Nemjerljiv je utjecaj obitelji jer otuda sve kreće, ali ne zanemarimo utjecaje odgajatelja i konačno učitelja koji s nekim učenicima kreću uistinu ispočetka, a kod nekih još više šire i jačaju tu ljubav. Nikad nije dosta ponavljati koliko nam je čitanje važno i zašto ga trebamo.
„U ovaj se proces nužno treba uključiti cijelo društvo, a zatim i odgojno-obrazovne institucije jer uloga odgoja i obrazovanja nije nešto čime se bavi isključivo škola.” (Gabelica, Težak, 2019:60)
O lektiri
Lektira učenicima nije baš poticajna i često ih demotivira za čitanje. U praksi se pokazalo da su im djela nezanimljiva, ne mogu se ili se teško poistovjećuju s junacima tijekom čitanja, djela su neprimjerena njihovoj dobi, napisana njima nejasnim jezikom, često su im zadani uobičajeni monotoni zadatci koji omogućuju prepisivanje s raznih lektirnih internetskih stranica, uvijek ih čeka ista interpretacija na školskom satu, učenici rijetko imaju mogućnost vlastitog odabira i tako dalje. Ipak, učiteljska misija mora biti ta da učenici pronađu zadovoljstvo u čitanju, da čitanje ne postane prisila i tlaka kako se to danas čini. Tim vođena i sama autorica već više od desetljeća bavi se tim izazovima te pridobiva nove čitače.
Mogu li se IKT i lektira zavoljeti?
Gabelica (2012) smatra kako je potrebno osloboditi se straha od novih medija i pronaći rješenje u kombinaciji tiskanog i elektronskog medija. Življenje u doba tehnologije od učitelja zahtijeva praćenje novih trendova u obrazovanju, a isto tako i razumijevanje generacijskih mijena u učeničkoj populaciji. Važno je iznalaziti različite načine motivacije kojima će se zainteresirati učenike za obrazovni sadržaj, uzimajući pritom u obzir sklonosti mladih prema digitalnim sadržajima. Digitalni mediji pružaju raznovrsne mogućnosti kojima se mogu razviti čitalačke navike (Gabelica i Težak, 2017). Njihova primjena u nastavi pruža velike mogućnosti organizacije raznih projekata, kao i unutarpredmetne i međupredmetne korelacije.
Već su godinama te misli vodilja autorici teksta koja je uvidjela kako prisutnost malo IKT-a u lektiri može biti vrlo poticajna. Sama knjiga ili slikovnica ipak mora ostati u fokusu, no znajući da će biti neki kreativni zadatak pomoću IKT-a, učenici su motivirani pročitati knjigu kako bi se mogli uključiti u rad. Drugačijim satima, ako ih organiziramo, motivacija se pojačava i raste.
Evo nekoliko pozitivnih primjera iz prakse u radu s četvrtašima i primjene IKT-a u nastavi lektire.
ŠUMA STRIBOROVA
Prvi susret učenika s kreativnim lektirnim tjednom započeo je Šumom Striborovom Ivane Brlić-Mažuranić. Izvrsno je prihvaćen jer je obilovao nizom novih, učenicima zanimljivih, aktivnosti. Uz jednostavan alat izrade prijelomnih vijesti učenici su se stavili u ulogu novinara te izradili svoju prijelomnu vijest.
Break Your Own News – Breaking News Generator – alat za izradu naslovnih stranica.
Pomoću Adobe Sparka – alata za stvaranje vizualnih priča, animacija i videozapisa, učiteljica je pohranila cijeli lektirni tjedan. Učenici su bili oduševljeni.
REGOČ
Do obrade lektire Regoč Ivane Brlić-Mažuranić učiteljica je učenike naučila izraditi križaljke i osmosmjerke u jednostavnim alatima koje su učenici mogli kasnije primijeniti i izraditi svoje vlastite križaljke i osmosmjerke. Najzanimljivije je učenicima bilo kad su sve napravljeno stavili na jednu hrpu te je svatko izvukao nečiji rad pa su ih tako rješavali.
Crossword labs – alat za izradu križaljki.
Word Search Labs – alat za izradu osmosmjerki.
U Book creator alatu koji je namijenjen izradi slikovnica/knjiga u digitalnom obliku učiteljica je prikupljeno stavila i dala učenicima i roditeljima na uvid čemu se oni vesele, gledaju i komentiraju, čak i s odmakom.
DUH U MOČVARI
U tematskom tjednu lektire Duh u močvari Ante Gardaša osmišljeno je mnoštvo zadataka i aktivnosti, a sve njih učiteljica je objedinila na jednom mjestu te su učenicima uvijek dostupni, rado im se i kasnije vraćaju te međusobno komentiraju.
EMIL I DETEKTIVI
Tematski tjedan nakon čitanja knjige Emil i detektivi Ericha Kastnera iznjedrio je mnoštvo zanimljivosti, a IKT se provukla kroz izradu avatara nekog od likova iz romana te izradu krugova (spirale) riječi koje su učenici, opet slučajnim izvlačenjem, međusobno razmijenili. Izrađene avatare stavili su na LINO ploču da ih učiteljica može vidjeti te tako usavršili služenje i ovim jednostavnim alatom.
Avatarmaker – alat za izradu personaliziranih avatara.
Festisite – alat za izradu kruga riječi, valova…
Lino It – alat u obliku interaktivne ploče na koju je moguće postavljati papiriće, zapisivati i dijeliti ideje, fotografije, poveznice…
I na kraju za bolji dojam vrijednog rada tijekom tjedna učiteljica sve pohranjuje na jedno mjesto. Osjeća se zadovoljstvo učinjenim jer učenici vole vidjeti sve na jednom mjestu.
KLJUČIĆ OKO VRATA
U lektirnom tjednu Ključića oko vrata Nikole Pulića učenici su pomoću mobitela otkrivali što se krije ispod QR koda. Na svako otkriveno pitanje učenici su tražili odgovore u svojim knjigama te na njih pismeno odgovarali. Slobodno kretanje učionicom i slobodan izbor redoslijeda pitanja omogućilo je dinamičan sat o kojem se i poslije raspravljalo. Za opušten završetak tjedna učiteljica je pripremila zabavne trenutke uz labirint, križaljku, osmosmjerku…
QR CODE generator – alat za skeniranje podataka.
Labyrinth generator – alat za izradu labirinta.
Sve odrađeno u tjednu učiteljica je stavila u mali video izrađen u alatu Adobe Spark.
EKO EKO
Na satu lektire Eko Eko Hrvoja Hitreca četvrtaši su izrađivali svog Eko super heroja i pisali eko poruke na odabranim fotografijama. Sve napravljeno stavili su na zajedničku Lino It ploču kako bi svima bila vidljivo što su napravili.
LUNAPIC – jednostavan alat za dodavanje teksta na fotografiju.
SUPERHEROTAR – jednostavan alat za izradu Superherotara (Avatar – supreheroj).
Aktivnosti tjedna stavljene su i objedinjene na jednom mjestu u alatu Book Creator.
U ovo izazovno vrijeme, kad iz epidemioloških razloga roditelji ne ulaze u razrede, učenicima i njihovim roditeljima dostupna je i razredna mrežna stranica kako bi, otvarajući je, mogli na jednom mjestu prošetati svim našim kreativnim lektirama. Osjećaj zadovoljstva i ponosa zasigurno je prisutan kod većine.
I ZA KRAJ…
Pritiskom nećemo dobiti motivaciju za čitanje već iskorakom ka nečem što je učenicima blisko. Tomu će svakako pripomoći učiteljev dobar i zanimljiv odabir lektirnog djela, ali treba otvoriti i prostor učeniku za samostalan odabir knjige. Ništa se ne događa preko noći pa tako ni interes za čitanje i knjigu. Ali kad vam bez nekog velikog povoda učenica kaže da su joj naši sati lektire „top” ili da žali jer je petak pa završava lektirni tjedan, ili pak kad učenici neke naše lektire preporuče prijateljima/cama petašima, onda srce naraste… onda znate da je svaki korak važan.
Gabelica, Marina (2012), »Poticanje čitanja uz nove medije«, Dijete, škola, obitelj, 30(4), str. 2–8.
Gabelica, Marina; Težak, Dubravka (2017), Kreativni pristup lektiri, Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Lazzarich, Marinko; Čančar, Antonia, Dječja lektira i novi mediji, Metodički ogledi, 27 (2020) 2, 149–170.
Autorica: Maja Pignar-Mijović, dipl. uč.
Ustanova: OŠ „Braća Seljan” Karlovac (4. a razred)
e- mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.