Dragi učitelji, vrijeme je za virtualnu selidbu na kabinet.alfa.hr! Metodičkim materijalima, edukacijama i ostalim Alfinim proizvodima i uslugama pristupajte putem personaliziranog, suvremenog sustava krojenog prema vašim potrebama. No bez brige, vaša selidba ne mora biti preko noći ‒ Alfa Portal još će neko vrijeme biti tu!  

Zabavni tjedan s Hlapićem

Konačno je došla na red i lektira Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Ivane Brlić Mažuranić. Učenici se nisu previše iznenadili kad sam im rekla da je to moja omiljena lektira. Naime, i njihovim roditeljima i djedovima i bakama to je bila knjiga koju su rado čitali.

Piše: Ivanka Biskup, učiteljica razredne nastave, OŠ Šime Budinića, Zadar

ZNATIŽELJA KAO PREDUVJET UČENJA

Ispričala sam im nekoliko zanimljivih, meni dragih dogodovština iz moga djetinjstva, vrlo sličnim onima koje su se i samom Hlapiću dogodile. To je bilo dovoljno da im pobudim znatiželju, za čitanjem ove bezvremenske priče, o dobrom Hlapiću.

Dogovorili smo se da ćemo ovo lektirno djelo obraditi na drugačiji način. Iznijela sam im samo nekoliko ideja i već je cijeli razred bio na nogama. „ Učiteljice, mogu li ja plakat koji priča? Učiteljice, ja bih napravila flipbook! ...

Bila sam presretna jer sam pobudila znatiželju za čitanjem, a u njihovu kreativnost nisam ni sumnjala.

Suvremenim pristupom obrade lektirnog djela potaknula sam učenike na rad i čitanje, sudjelovanje u planiranim aktivnostima te razvijanje mašte. Učenici su na satu lektire gradili spoznaje o djelu tijekom različitih aktivnosti: dramatizacijom, usmenim izlaganjem, izradom učeničkih mapa, radom u skupini ili u paru, izradom plakata, stripova, kvizova...

Zadatci koje su učenici dobili za vrijeme čitanja lektire bili su im izuzetno zabavni i motivirajući.

Učenici su tijekom čitanja djela kod kuće pisali bilješke u bilježnicu. Neki od zadataka bili su: upoznati se s biografijom autorice romana i zanimljivostima iz njenog života, pronalaziti stare fotografije iz doba autoričinog života i stvaranja književnih djela, napisati dojmove o pročitanom djelu, izdvojiti najzanimljivije događaje i likove, izraditi PPT ili plakat uz kojeg će se usmeno izlagati u prvom licu (Ivanu Brlić Mažuranić, Hlapića, majstora Mrkonju, Gitu, Grgu i dr.).

 

PRIČLJIVI PLAKAT

Kako bi izlaganje o likovima bilo zabavnije, učenici su prema uputama izradili plakat tako da njihovo lice prolazi kroz papir i postaje lice lika. Uz otvor za glavu mogao se napraviti i otvor za ruke da plakat bude još zanimljiviji. Uz glumu, pjesmu i ples sa zanimanjem se slušalo predstavljanje lika u prvom licu.

 

OPIS LIKA

 

KARAKTERIZACIJA LIKOVA (FLIPBOOK)

Lik se može izraditi u cjelosti: glavu, trup i noge. Tijela je potrebno podijeliti crtom, papir će imati dvije crte koje označavaju tri polja (glavu, trup i noge), koja ćemo kasnije izrezati.

 

 

U polje – glave: zapisuju ili lijepe papiriće s rečenicama u kojima doznajemo više o tome što je lik razmišljao.

U polje  prsa: Što je osjećao? (unutarnje osobine)

U polje – noge: Što je činio? Gdje je bio, kuda je putovao?

 

EMOCIONALNA KARTA LIKA - HLAPIĆEVA EMOCIONALNA KARTA

Potrebno je odrediti lik, nekoliko ključnih događaja u priči te vrijednost koju u priči promatramo npr. optimizam, sreću, zadovoljstvo...

 

Na donju os zapisujemo o kojem je ključnom događaju riječ.

U odnosu na vertikalnu os grafom označavamo razinu stanja ili emocije koju je lik osjetio.

 

STOLNA IGRA - ČOVJEČE, PREPRIČAJ ME!

 

 

 

VRTULJAK PRIČE

Nacrta se krug, podijeli na više polja u kojima se nalaze pitanja. Nakon što se zavrti strelica odgovara se na pitanja. Za svaki točan odgovor dobije se sličica Hlapića ili Gite. Pobjednik je skupina koja ima više sličica.

 

PRIPOVJEDNA KOCKA- KOCKA PRIČALICA

Kocku se može izraditi od kolaž papira, kartona i sl. Na svaku plohu kocke mogu se napisati pitanja ili se nacrta crtež s nekim likom ili događajem iz romana. Za svaki točan odgovor skupina bilježi jedan bod.
Ako su na plohama crteži, pobjednik je skupina koja najbolje prepriča nacrtani događaj ili opiše nacrtani lik.

 

 

Vjerujem da je suvremeniji pristup obradi lektirnog djela Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Ivane Brlić Mažuranić pomogao u smanjivanju jaza između lektirnih djela i današnje digitalne generacije učenika jer „književnost čini dio života i objašnjavanje književnih djela nema svog smisla ako ne pridonosi upravo razumijevanju književnih djela na onaj način na koji to traži vrijeme u kojem živimo“ (Solar, 1994).

Dobro uvijek može pobijediti zlo, samo treba vjerovati i činiti dobra djela.