Kulturna baština i kako je očuvati!
Najvažniju ulogu u spoznaji kulturnog i umjetničkog nasljeđa te njegovo prenošenje na mlađe naraštaje imaju obitelj i škola, odnosno učitelji čiji rad određuje nacionalni kurikulum. U prenošenju kulturne baštine pomažu amaterska kulturno-umjetnička društva ili zavičajna društva u kojima mlađi naraštaji mogu naučiti o narodnoj umjetnosti, glazbi, glazbalima, plesu, jeziku, književnosti i drugim područjima koji zajedno čine kulturu određenog podneblja.
Ljubav prema tradicijskom pjevanju i plesu omogućila mi je prezentaciju zavičajne kulturne baštine na raznim smotrama u zemlji i inozemstvu, ali i upoznavanje različitih ljudi i njihove tradicijske baštine. Među njima, čast mi je predstaviti Marijanu Botić Rogošić i njenog supruga Olivera Rogošića. Svojim aktivnostima nastoje sačuvati kulturnu baštinu Dugopolja radom u KUD-u „Pleter”, ali i uključivanjem svoje dvoje djece Karle i Roka. Zajedno uživaju u izvođenju starih pučkih napjeva i sviranju na tradicijskim glazbalima. Stečeno znanje rado prenose svim zainteresiranima.
Obitelj Rogošić
Uz rekonstrukciju narodnog ruha dugopoljskog kraja, već 1998. godine pokrenuli su inicijativu za obnavljanjem običaja „derneka” o blagdanu mjesnog zaštitnika sv. Mihovila, pod sloganom: Iđe dernek Mijovija sveti, e, da mi se zavrtit na peti! Tako je održano prvo Mihovilovo – pučka veselica u Dugopolju, ali i izložba prikupljene etnografske građe koja je postala dio zavičajne zbirke. KUD „Pleter” sljedećih 15-ak godina bio je jedina udruga u kulturi dugopoljskog kraja. Do osnutka Narodne knjižnice sami su organizirali i realizirali sva kulturna zbivanja. Pri KUD-u djeluju: folklorni ansambl, sekcija pučkih pjevača i pjevačica, mandolinsko-tamburaški sastav i svirači tradicijskih glazbala, ženska klapa „Murtela” te dječji folklorni ansambl. Etnoskupina „Šušanj” izvodi vokalnu i glazbenu baštinu Hrvatske, osobito onog dijela koji se nalazi pod zaštitom UNESCO-a, a kojoj je potrebna osobita zaštita zbog „izumiranja”. Otkrivši da je pučka sakralna glazba dugopoljskog kraja gotovo posve zamrla, Marijana s obitelji obilazi male župne zajednice, gdje još pjevaju najstariji pučani, a mladih na misama gotovo i nema. Prepoznajući vrijednost tih napjeva u želji za njihovim očuvanjem od zaborava, prenose na svoju djecu tradicijsku kulturu svojeg kraja.
Jedanaestogodišnji blizanci Karla i Roko (učenici 5. razreda) pohađaju glazbenu školu „Josip Hatze” u Splitu. Karla svira violončelo, a Roko gitaru. Oboje sudjeluju u radu KUD-a „Pleter”. Dok je Karla članica dječjeg folklornog ansambla, Roko slijedi oca Olivera pa je član glazbene sekcije. Oboje s ocem sviraju različita hrvatska tradicijska glazbala, uglavnom u zabavi i igri te prema vlastitim afinitetima. Dok Karla voli svirati dvojnice, Roko se zabavlja svirajući ličku tamburu samicu tzv. dangubicu. Karla uz to obožava pjevati, posebno tradicijske napjeve dugopoljskog kraja, od treskavice do posljednje razvijenog oblika rere. S bratom u dvoglasju pjeva „rere”, „u ravan”, „čiričane”. Obitelj posjeduje četrdesetak različitih tradicijskih glazbala Hrvatske, koje svira otac Oliver. Nadaju se da će preneseno znanje i vještine nastaviti prenositi Karla i Roko. Isto tako brinu se da znanje i vještine prenesu svoj djeci u KUD-u „Pleter” u različitim radionicama, igraonicama i glazbenim igrama.
U našem novom udžbeniku Svijet glazbe 8 uživat ćete u videozapisima različitih tradicijskih glazbala u izvedbi našeg Olivera, pjevanju rere i plesanju naših Karle i Roka te ojkanju mame Marijane s njenom Karlom. Videozapisi su namijenjeni u edukativne svrhe za rad u nastavi. Svako glazbalo predstavljeno je fotografijom na kojoj su opisani i označeni svi dijelovi glazbala. Ističe se njihovo podrijetlo, način sviranja i pripadnost, a svakako ćete moći uživati i u posebnosti bogatstva različitih zvukova hrvatske kulturne baštine.
Ovo je sigurno najbolji put. Želimo obitelji Rogošić mnogo uspjeha, posebno na razvijanju ljubavi za čuvanje i njegovanje lokalne tradicijske baštine!
Marica Tadin, prof. savjetnik